Priroda se budi!

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Kada razmišljamo o prvim glasnicima proljeća najčešće prvo pomislimo na proljetnice koje u ovo doba godine počinju izvirivati ispod snježnog pokrivača, ali ove godine jedan od vjesnika proljeća pojavio se dok je snijeg još uvijek bio prisutan. Riječ je o smeđim medvjedima (Ursus arctos L.) koji obitavaju na području Republike Hrvatske u sklopu populacije Dinarskog masiva, a koje su u zimskoj šetnji uhvatile foto zamke.

Smeđi medvjed u Hrvatskoj

Populacija Dinarskog masiva je najveća populacija smeđeg medvjeda u centralnoj i zapadnoj Europi te u Hrvatskoj broji oko 1000 jedinki. Mužjaci su u prosjeku teški 210 kg, a ženke 120 kg. Pare se od travnja do početka srpnja, a brlože između listopada i prosinca. Zimu provode u posebno odabranim i pripremljenim brlozima koji se najčešće nalaze u šupljinama u stijenama koje medvjedi dodatno iskopaju. U rijetkim slučajevima brloge kopaju između korijena velikih stabala i na otvorenom. U brlozima pripremaju ležaj od suhe trave, lišća i grančica. Za vrijeme zimskog mirovanja ne jedu i ne piju te im se tjelesna temperatura smanjuje za nekoliko stupnjeva. Medvjedići se rađaju tijekom siječnja ili veljače, teški su oko 350 g te su slijepi i bez dlake. Iz tog razloga potpuno su ovisni o brizi majke od koje se odvajaju u dobi od 1,5 godine.

Zimsko mirovanje

Zimsko mirovanje u južnijim područjima se razlikuje od zimskog mirovanja u sjevernim područjima. Traje kraće (ili se uopće ne dogodi), a najviše ovisi o dostupnosti hrane. Tako je dokazano da prihrana utječe na zimske aktivnosti medvjeda. U Hrvatskoj zimsko mirovanje traje u prosjeku 86 dana, ali novija istraživanja pokazuju kako ono postaje sve kraće. Tako je npr. u susjednoj Sloveniji pomoću telemetrijskih ogrlica utvrđeno kako mužjaci u prosjeku miruju 57 dana, a ženke 82 dana.

Ženke s mladunčadi ostaju duže u brlogu kako bi medvjedići dovoljno stasali kako bi mogli pratiti medvjedicu. Medvjedi u jesen ukoliko su im dostupni dostatni izvori hrane stvaraju potkožni sloj masti koji im osigurava energiju i vodu (metabolička voda) za zimsko mirovanje. Mladi medvjedi koji po prvi put prezimljavaju sami često u zimu ulaze nepripremljeni te zbog toga ugibaju. Medvjedica mora stvoriti dodatne zalihe za razvoj fetusa i laktaciju koja je energetski najzahtjevniji proces koji se događa u tijelima sisavaca. Uz to, mlijeko medvjedice je među najkoncentriranijim i sadrži oko 22 % masti i 12 % bjelančevina.

Oprezno u prirodi, nitko ne voli da ga se prerano budi!

Uznemiravanje medvjedice prilikom zimskog mirovanja može rezultirati napuštanjem brloga što znači neizbježnu smrt za mladunce koji su o njoj u potpunosti ovisni te predstavlja veliku opasnost i za samu medvjedicu. Aktivacija iz stanja mirovanja iziskuje puno energije te je opasna i za odrasle medvjede ukoliko vani još uvijek nema dostupne hrane. Stoga bi svi ljudi koji borave u prirodi trebali pripaziti da svojim aktivnostima ne uznemiravaju medvjede prilikom zimskog mirovanja.

Mihael Janječić

NEW paper!
What happens to the #mammal community after a #wolf cull?

The 1st of a new series from #ACMELab:

Predator control alters wolf interactions with prey and competitor species over the diel cycle https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.08821#.Yn52UZVxExk.twitter

2 outbreaks of #birdflu in 🦊 2 wild red foxes 🦊 were reported in Wisconsin, #USA 🇺🇸 via #WAHIS.

Bird flu 🦠 also affects some #mammals, detecting such cases is a sign of increased surveillance in #wildlife.

Consult the full report 👉 https://wahis.oie.int/#/report-info?reportId=53701

According to the World Health Organization, rats are already responsible for causing more than 400m infections in people each year spread through bites, the fleas they transport, urine and aerosols. More than 60 pathogens can infect humans🐀🐀🐀
https://www.telegraph.co.uk/global-health/climate-and-people/rise-of-the-rodent/

Load More...