Priroda se budi!

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Kada razmišljamo o prvim glasnicima proljeća najčešće prvo pomislimo na proljetnice koje u ovo doba godine počinju izvirivati ispod snježnog pokrivača, ali ove godine jedan od vjesnika proljeća pojavio se dok je snijeg još uvijek bio prisutan. Riječ je o smeđim medvjedima (Ursus arctos L.) koji obitavaju na području Republike Hrvatske u sklopu populacije Dinarskog masiva, a koje su u zimskoj šetnji uhvatile foto zamke.

Smeđi medvjed u Hrvatskoj

Populacija Dinarskog masiva je najveća populacija smeđeg medvjeda u centralnoj i zapadnoj Europi te u Hrvatskoj broji oko 1000 jedinki. Mužjaci su u prosjeku teški 210 kg, a ženke 120 kg. Pare se od travnja do početka srpnja, a brlože između listopada i prosinca. Zimu provode u posebno odabranim i pripremljenim brlozima koji se najčešće nalaze u šupljinama u stijenama koje medvjedi dodatno iskopaju. U rijetkim slučajevima brloge kopaju između korijena velikih stabala i na otvorenom. U brlozima pripremaju ležaj od suhe trave, lišća i grančica. Za vrijeme zimskog mirovanja ne jedu i ne piju te im se tjelesna temperatura smanjuje za nekoliko stupnjeva. Medvjedići se rađaju tijekom siječnja ili veljače, teški su oko 350 g te su slijepi i bez dlake. Iz tog razloga potpuno su ovisni o brizi majke od koje se odvajaju u dobi od 1,5 godine.

Zimsko mirovanje

Zimsko mirovanje u južnijim područjima se razlikuje od zimskog mirovanja u sjevernim područjima. Traje kraće (ili se uopće ne dogodi), a najviše ovisi o dostupnosti hrane. Tako je dokazano da prihrana utječe na zimske aktivnosti medvjeda. U Hrvatskoj zimsko mirovanje traje u prosjeku 86 dana, ali novija istraživanja pokazuju kako ono postaje sve kraće. Tako je npr. u susjednoj Sloveniji pomoću telemetrijskih ogrlica utvrđeno kako mužjaci u prosjeku miruju 57 dana, a ženke 82 dana.

Ženke s mladunčadi ostaju duže u brlogu kako bi medvjedići dovoljno stasali kako bi mogli pratiti medvjedicu. Medvjedi u jesen ukoliko su im dostupni dostatni izvori hrane stvaraju potkožni sloj masti koji im osigurava energiju i vodu (metabolička voda) za zimsko mirovanje. Mladi medvjedi koji po prvi put prezimljavaju sami često u zimu ulaze nepripremljeni te zbog toga ugibaju. Medvjedica mora stvoriti dodatne zalihe za razvoj fetusa i laktaciju koja je energetski najzahtjevniji proces koji se događa u tijelima sisavaca. Uz to, mlijeko medvjedice je među najkoncentriranijim i sadrži oko 22 % masti i 12 % bjelančevina.

Oprezno u prirodi, nitko ne voli da ga se prerano budi!

Uznemiravanje medvjedice prilikom zimskog mirovanja može rezultirati napuštanjem brloga što znači neizbježnu smrt za mladunce koji su o njoj u potpunosti ovisni te predstavlja veliku opasnost i za samu medvjedicu. Aktivacija iz stanja mirovanja iziskuje puno energije te je opasna i za odrasle medvjede ukoliko vani još uvijek nema dostupne hrane. Stoga bi svi ljudi koji borave u prirodi trebali pripaziti da svojim aktivnostima ne uznemiravaju medvjede prilikom zimskog mirovanja.

Mihael Janječić

🎓 Este #curso de @MammalnetEsp pretende motivar a los profesionales de la docencia a explotar el potencial didáctico de la #CienciaCiudadana para mejorar el aprendizaje y el pensamiento crítico en torno al patrimonio rural, natural y cultural ✅⬇️
https://www.irec.es/divulgacion-cientifica/curso-online-ciencia-ciudadana-aplicada-docencia-patrimonio-natural-y-cultural/

🎓 Este #curso de @MammalnetEsp pretende motivar a los profesionales de la docencia a explotar el potencial didáctico de la #CienciaCiudadana para mejorar el aprendizaje y el pensamiento crítico en torno al patrimonio rural, natural y cultural ✅➡️ https://bit.ly/3qoI6K8

El projecte #FototrampeigMamífersCatalunya té l’objectiu d’oferir un portal de recollida de citacions obtingudes amb càmeres de seguiment, basat en la plataforma #MammalWeb. També s'hi pot participar si no disposa de càmera, tot identificant les imatges associades al projecte!
👇

Load More...