KAKO JE EUROPSKA MIGRACIJSKA KRIZA UTJECALA NA DIVLJE ŽIVOTINJE: OGRADE I ŽILET ŽICA

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

U životinjskom carstvu dnevne i sezonske migracije su uobičajena pojava gdje životinje migriraju iz jednog staništa u drugo stanište ili čak iz jedne regije u drugu. Čimbenici koji pokreću migracije kod životinja su različiti, jedne migriraju zbog veće dostupnosti hrane u drugom staništu, druge migriraju u potrazi za partnerom za parenje i razmnožavanje dok ostale privlače ili izbjegavaju određene fizičke čimbenike.

Svakodnevne i sezonske migracije su bitne za opstanak divljih životinja međutim, razne prepreke ili barijere, prvenstveno ljudske, mogu ozbiljno utjecati na prostorno ponašanje jedinki, populacija i vrsta. Jedna od najčešćih barijera koje sprječavaju migracije divljih životinja su ograde. Ograde se mogu podizati iz raznih razloga, poput odvajanja divljih životinja od domaćih životinja kako bi se spriječio prijenos zaraznih bolesti, ublažavanja sudara divljih životinja i vozila (ograde na autocestama u Hrvatskoj), smanjenja šteta na usjevima i kontrole ljudskih kretanja preko međunarodnih granica.

Tijekom 2015. godine, Europa se suočila s migracijskom krizom gdje je veliki broj stanovnika afričkih i azijskih zemalja migrirao prema državama članicama Europske unije. U svrhu kontrole ilegalnog prelaska međunarodnih granica, Mađarska je u listopadu 2015. godine postavila ogradu duž 136 km granice s Hrvatskom (ograda se sastojala od tri sloja žilet žice i 4 metra visoke ograde; Slika 1) dok je u studenom iste godine Slovenija podigla sigurnosnu barijeru dugu 178 km u obliku panel ograde i žilet žice (Slika 2) duž najizloženijih dijelova slovensko-hrvatske granice. Ove ograde su postavljene kao hitne mjere bez procjene utjecaja na okoliš.

Ograda i žilet žica su potpuno nova ekološka prepreka dosad nepoznata populaciji divljih životinja na graničnom području između Hrvatske i Slovenije te Hrvatske i Mađarske, i kao takve predstavljaju važnu fizičku prijetnju jedinkama koji pokušavaju prijeći ogradu. Važno je napomenuti da je nekoliko ovih graničnih područja između Hrvatske i Slovenije, a gdje je postavljena barijera, svrstano u Natura 2000 područja (Slika 3) koja su staništa zaštićenim velikim zvijerima – vuku, euroazijskom risu i smeđem medvjedu. U promatranom razdoblju od 11. studenog 2015. do 11. rujna 2016. od žilet žice postavljene na granici Hrvatska-Slovenija je stradala 21 životinja (13 jelena i 8 srna), što daje stopu smrtnosti od 0.12 jedinki na kilometar ograde. Na graničnoj ogradi između Hrvatske i Mađarske stradalo je 38 jelena, 23 srne i 3 divlje svinje što je iznosilo 0.20 uginulih jedinki na kilometar ograde godišnje. Iako je izravan utjecaj ograde na smrtnost divljih životinja od relativno male važnosti, dugoročno gledano, ograda može predstavljati ozbiljnu prijetnju divljim životinjama. Ograde i žilet žice blokiraju migratorne putove divljih životinja te na taj način mogu smanjiti nosivost staništa, promijeniti prostornu distribuciju, preklapanje i demografiju vrsta, kao i genetsku strukturu populacija što za posljedicu ima smanjenje efektivne veličine populacija. U pogledu dobrobiti životinja, veće životinje, poput jelena, mogu zarobiti svoje noge kada pokušavaju prijeći žilet žicu i stoga su sputane dok ne nastupi smrt i/ili mogu umrijeti u agoniji zbog teških ozljeda (Slika 4).

Zbog svega navedenog su potrebna daljnja istraživanja i studije kako bi se utvrdili utjecaji ograda i žilet žica na prostorno ponašanje, kretanje i protok gena ključnih vrsta divljih životinja u spomenutom graničnom pojasu.

Izvori:

Linnell JDC, Trouwborst A, Boitani L, Kaczensky P, Huber D, Reljic S, et al. (2016) Border Security Fencing and Wildlife: The End of the Transboundary Paradigm in Eurasia? PLoS Biol 14(6): e1002483. https://doi.org/10.1371/journal.pbio.1002483

Pokorny B, Flajšman K, Centore L, Krope FS, Šprem N (2017) Border fence: a new ecological obstacle for wildlife in Southeast Europe. Eur J Wildl Res 63. https://doi.org/10.1007/s10344-016-1074-1 

Safner T, Buzan E, Rezic A, Šprem N (2019) Small-scale spatial genetic structure of Alpine chamois (Rupicapra rupicapra) in Northern Dinarides. Eur J Wildl Res 65: 23. https://doi.org/10.1007/s10344-019-1259-5 

Safner T, Gracanin A, Gligora I, Pokorny B, Flajšman K, Apollonio M, Šprem N (2021) Ograde na državnim granicama kao prijetnja povezanosti staništa: studija slučaja iz jugoistočne Europe. Šumarski list, 5-6: 269-278. https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.6 

https://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_migracijska_kriza_2015

Slika 1. Granična ograda na granici između Mađarske i Hrvatske (izvor Safner et al. 2021.)

Slika 2. Žilet žica na graničnom području Hrvatska-Slovenija

Slika 3. Barijera postavljena na području koje se nalazi pod Naturom 2000

Slika 4. Primjer direktnog uginuća uzrokovano žilet žicom

NEW paper!
What happens to the #mammal community after a #wolf cull?

The 1st of a new series from #ACMELab:

Predator control alters wolf interactions with prey and competitor species over the diel cycle https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.08821#.Yn52UZVxExk.twitter

2 outbreaks of #birdflu in 🦊 2 wild red foxes 🦊 were reported in Wisconsin, #USA 🇺🇸 via #WAHIS.

Bird flu 🦠 also affects some #mammals, detecting such cases is a sign of increased surveillance in #wildlife.

Consult the full report 👉 https://wahis.oie.int/#/report-info?reportId=53701

According to the World Health Organization, rats are already responsible for causing more than 400m infections in people each year spread through bites, the fleas they transport, urine and aerosols. More than 60 pathogens can infect humans🐀🐀🐀
https://www.telegraph.co.uk/global-health/climate-and-people/rise-of-the-rodent/

Load More...