Hibridizacija između muflona i domaće ovce

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Europski muflon (Ovis aries musimon) je podvrsta divlje ovce koja potječe s mediteranskih otoka Korzike i Sardinije. Smatra se da je potomak poludivljih ovaca s Bliskog istoka donesenih na Sardiniju prije oko 8.000 godina1. Na područje Republike Hrvatske uveden je 1900. godine, a u drugoj polovici 20. stoljeća počelo je intenzivno naseljavanje muflona diljem zemlje. Posebno je zastupljen u primorskom dijelu gdje je prisutan slobodno u prirodi. Jednostavan uzgoj, skromni zahtjevi za staništem i vrlo atraktivni trofeji, svrstavaju muflone među najpovoljnije vrste za lovni uzgoj na Mediteranu i u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Biološka ograničenja vezana za gospodarenje muflonom, osim predatora (vuk, ris, čagalj), uključuju i hibridizaciju sa domaćim ovcama onda kad je uzgoj domaćih ovaca u nekom od otvorenih lovišta2.
S obzirom na blisku filogenetsku povezanost muflona i domaće ovce, hibridizacija između muflona i domaćih pasmina ovaca je uspješna, a njihovo potomstvo je plodno i „srednjeg” fenotipa3. Mufloni i domaće ovce tisućljećima su se pojavljivali u simpatriji na nekoliko mediteranskih otoka, a povijesni zapisi pokazuju da je hibridizacija između njih vjerojatno uobičajena4. Kao posljedice hibridizacije, obično su zabilježene morfološke promjene. Pa tako hibridi muflona i ovaca imaju veće tijelo od muflona, potencijalno pokazujući povećani reproduktivni uspjeh mužjaka. Međutim, dokazana je introgresija gena povezanih s urođenim imunitetom i percepcijom gorkog okusa iz muflona u brojne pasmine ovaca te je primjer pozitivne selekcije. Naime, introgresija genetičkog materijala iz muflona u domaće ovce, omogućila im je vjerojatno prilagodbu na lokalne pritiske parazita, i pomogla u korištenju lokalnih resursa hrane. No ipak, malo se zna o razmjeru i posljedicama hibridizacije između rezidentnih muflona i lokalnih pasmina ovaca4.

 

 

Hibridi muflona i domaće ovce na Dugom otoku (fotografije: Milutin Žampera).

 

Mužjak muflona (fotografija: Milutin Žampera).

Hibridizacija između divljih i domaćih vrsta poseban je slučaj antropogene hibridizacije i postoji veliki konsenzus o njezinim potencijalnim štetnim učincima na očuvanje divljih vrsta5. U Hrvatskoj je primjećen slučaj hibridizacije između muflona i domaće ovce na Dugom otoku, gdje je u prirodnim uvjetima došlo do prostornog preklapanja između muflona i domaćih ovaca tijekom reproduktivnog razdoblja. Slobodna ispaša domaćih ovaca bez nadzora i dobrog gospodarenja, može se smatrati glavnim uzrokom ovih spontanih hibridizacijskih događaja. Međutim, točni podaci i informacije u literaturi o ovom fenomenu nedostaju. Propisi kako bi se isti spriječio i kontrolirao postoje, ali se u velikoj mjeri ne provode.
Iako hibridizacija nije negativna sama po sebi, može pogodovati unakrsnom prijenosu patogena te predstavlja rizik za outbreeding depresiju i kvalitetu trofeja3. S obzirom na važnost očuvanja genetičkog integriteta vrste za njeno dugoročno očuvanje te već ugroženu genetičku varijabilnost muflona na Dugom otoku, kvantifikacija pojave hibridizacije između muflona i domaćih ovaca važna je za provođenje odgovarajućih preventivnih i kontrolnih mjera.

 

Sunčica Stipoljev

Literatura:

1. Cassinello, J. (2016). Ovis aries musimon (European mouflon). Invasive Species Compendium. www.cabi.org/isc 

2. Grubesic, M., Krapinec, K. (2001). The distribution of mouflons (Ovis ammon musimon, Pal.) in the Republic of Croatia. In: Náhlik, A., Uloth, W. (eds.) Proceedings of the Third International Symposium on Mouflon, Sopron, Hungary, pp. 162-168.

3. Schröder, O., Lieckfeldt, D., Lutz, W. et al. (2016). Limited hybridization between domestic sheep and the European mouflon in Western Germany. Eur J Wildl Res 62, 307–314. https://doi.org/10.1007/s10344-016-1003-3 

4. Barbato, M., Hailer, F., Orozco-terWengel, P. et al. (2017). Genomic signatures of adaptive introgression from European mouflon into domestic sheep. Sci Rep 7, 7623. https://doi.org/10.1038/s41598-017-07382-7 

5. Allendorf, F.W., Leary, R.F., Spruell, P. et al. (2001). The problems with hybrids: setting conservation guidelines. Trends Ecol. Evol 16, 613-622. https://doi.org/10.1016/S0169-5347(01)02290-X

🎓 Este #curso de @MammalnetEsp pretende motivar a los profesionales de la docencia a explotar el potencial didáctico de la #CienciaCiudadana para mejorar el aprendizaje y el pensamiento crítico en torno al patrimonio rural, natural y cultural ✅⬇️
https://www.irec.es/divulgacion-cientifica/curso-online-ciencia-ciudadana-aplicada-docencia-patrimonio-natural-y-cultural/

🎓 Este #curso de @MammalnetEsp pretende motivar a los profesionales de la docencia a explotar el potencial didáctico de la #CienciaCiudadana para mejorar el aprendizaje y el pensamiento crítico en torno al patrimonio rural, natural y cultural ✅➡️ https://bit.ly/3qoI6K8

El projecte #FototrampeigMamífersCatalunya té l’objectiu d’oferir un portal de recollida de citacions obtingudes amb càmeres de seguiment, basat en la plataforma #MammalWeb. També s'hi pot participar si no disposa de càmera, tot identificant les imatges associades al projecte!
👇

Load More...