Hibridizacija između muflona i domaće ovce

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Europski muflon (Ovis aries musimon) je podvrsta divlje ovce koja potječe s mediteranskih otoka Korzike i Sardinije. Smatra se da je potomak poludivljih ovaca s Bliskog istoka donesenih na Sardiniju prije oko 8.000 godina1. Na područje Republike Hrvatske uveden je 1900. godine, a u drugoj polovici 20. stoljeća počelo je intenzivno naseljavanje muflona diljem zemlje. Posebno je zastupljen u primorskom dijelu gdje je prisutan slobodno u prirodi. Jednostavan uzgoj, skromni zahtjevi za staništem i vrlo atraktivni trofeji, svrstavaju muflone među najpovoljnije vrste za lovni uzgoj na Mediteranu i u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Biološka ograničenja vezana za gospodarenje muflonom, osim predatora (vuk, ris, čagalj), uključuju i hibridizaciju sa domaćim ovcama onda kad je uzgoj domaćih ovaca u nekom od otvorenih lovišta2.
S obzirom na blisku filogenetsku povezanost muflona i domaće ovce, hibridizacija između muflona i domaćih pasmina ovaca je uspješna, a njihovo potomstvo je plodno i „srednjeg” fenotipa3. Mufloni i domaće ovce tisućljećima su se pojavljivali u simpatriji na nekoliko mediteranskih otoka, a povijesni zapisi pokazuju da je hibridizacija između njih vjerojatno uobičajena4. Kao posljedice hibridizacije, obično su zabilježene morfološke promjene. Pa tako hibridi muflona i ovaca imaju veće tijelo od muflona, potencijalno pokazujući povećani reproduktivni uspjeh mužjaka. Međutim, dokazana je introgresija gena povezanih s urođenim imunitetom i percepcijom gorkog okusa iz muflona u brojne pasmine ovaca te je primjer pozitivne selekcije. Naime, introgresija genetičkog materijala iz muflona u domaće ovce, omogućila im je vjerojatno prilagodbu na lokalne pritiske parazita, i pomogla u korištenju lokalnih resursa hrane. No ipak, malo se zna o razmjeru i posljedicama hibridizacije između rezidentnih muflona i lokalnih pasmina ovaca4.

 

 

Hibridi muflona i domaće ovce na Dugom otoku (fotografije: Milutin Žampera).

 

Mužjak muflona (fotografija: Milutin Žampera).

Hibridizacija između divljih i domaćih vrsta poseban je slučaj antropogene hibridizacije i postoji veliki konsenzus o njezinim potencijalnim štetnim učincima na očuvanje divljih vrsta5. U Hrvatskoj je primjećen slučaj hibridizacije između muflona i domaće ovce na Dugom otoku, gdje je u prirodnim uvjetima došlo do prostornog preklapanja između muflona i domaćih ovaca tijekom reproduktivnog razdoblja. Slobodna ispaša domaćih ovaca bez nadzora i dobrog gospodarenja, može se smatrati glavnim uzrokom ovih spontanih hibridizacijskih događaja. Međutim, točni podaci i informacije u literaturi o ovom fenomenu nedostaju. Propisi kako bi se isti spriječio i kontrolirao postoje, ali se u velikoj mjeri ne provode.
Iako hibridizacija nije negativna sama po sebi, može pogodovati unakrsnom prijenosu patogena te predstavlja rizik za outbreeding depresiju i kvalitetu trofeja3. S obzirom na važnost očuvanja genetičkog integriteta vrste za njeno dugoročno očuvanje te već ugroženu genetičku varijabilnost muflona na Dugom otoku, kvantifikacija pojave hibridizacije između muflona i domaćih ovaca važna je za provođenje odgovarajućih preventivnih i kontrolnih mjera.

 

Sunčica Stipoljev

Literatura:

1. Cassinello, J. (2016). Ovis aries musimon (European mouflon). Invasive Species Compendium. www.cabi.org/isc 

2. Grubesic, M., Krapinec, K. (2001). The distribution of mouflons (Ovis ammon musimon, Pal.) in the Republic of Croatia. In: Náhlik, A., Uloth, W. (eds.) Proceedings of the Third International Symposium on Mouflon, Sopron, Hungary, pp. 162-168.

3. Schröder, O., Lieckfeldt, D., Lutz, W. et al. (2016). Limited hybridization between domestic sheep and the European mouflon in Western Germany. Eur J Wildl Res 62, 307–314. https://doi.org/10.1007/s10344-016-1003-3 

4. Barbato, M., Hailer, F., Orozco-terWengel, P. et al. (2017). Genomic signatures of adaptive introgression from European mouflon into domestic sheep. Sci Rep 7, 7623. https://doi.org/10.1038/s41598-017-07382-7 

5. Allendorf, F.W., Leary, R.F., Spruell, P. et al. (2001). The problems with hybrids: setting conservation guidelines. Trends Ecol. Evol 16, 613-622. https://doi.org/10.1016/S0169-5347(01)02290-X

NEW paper!
What happens to the #mammal community after a #wolf cull?

The 1st of a new series from #ACMELab:

Predator control alters wolf interactions with prey and competitor species over the diel cycle https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.08821#.Yn52UZVxExk.twitter

2 outbreaks of #birdflu in 🦊 2 wild red foxes 🦊 were reported in Wisconsin, #USA 🇺🇸 via #WAHIS.

Bird flu 🦠 also affects some #mammals, detecting such cases is a sign of increased surveillance in #wildlife.

Consult the full report 👉 https://wahis.oie.int/#/report-info?reportId=53701

According to the World Health Organization, rats are already responsible for causing more than 400m infections in people each year spread through bites, the fleas they transport, urine and aerosols. More than 60 pathogens can infect humans🐀🐀🐀
https://www.telegraph.co.uk/global-health/climate-and-people/rise-of-the-rodent/

Load More...