ŠAKAL U SRBIJI

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Da li znate gde je šakal rasprostranjen u Srbiji?

Prvi šakali registrovani su u istočnoj Srbiji (Negotinska krajina), zatim u Pomoravlju i donjem Sremu, posebno uz vodotokove. Od tada, njegova brojnost je u nagloj ekspanziji, tako da je ova vrsta danas široko rasprostranjena i obuhvata veći deo naše zemlje.

Šakal naseljava, uglavnom, prostore do 500 m nadmorske visine. Na većim visinama ponekad se sreću samo pojedinačni primerci. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, odstrel ove vrste divljači u našoj zemlji na godišnjem nivou iznosi oko 5.000 jedinki.

Šta je doprinelo nagloj ekspanziji šakala?

Širenje šakala bi moglo da se objasni kao jedna brza i snažna ekspanzija, čije razloge nalazimo u ekološkoj plastičnosti (prilagodljivosti) ove vrste. To može da se objasni načinom ishrane šakala, koji je strvinar i nekrofaga vrsta, a istovremeno i vešt predator.

Brojne divlje deponije i odlaganje uginule stoke direktno u prirodu, stvorili su uslove da ima dostupnu hranu u dovoljnim količinama, i to u najkritičnijem periodu za opstanak – zimi. Takođe, divlje deponije izazivaju veliko prisustvo mišolikih glodara, koji predstavljaju lako dostupnu hranu i plen za šakala. Međutim, na ovakvim mestima su šakali izloženi raznim zarazama i parazitima, gde posebno mesto zauzima trihinela.

Ponašanje i ishrana

Šakal (Canis aureus L.) poput vuka i lisice pripada redu zveri (Carnivora), odnosno familiji pasa (Canis).

Njegovo masovnije širenje na našim prostorima otpočelo je 90-tih godina prošlog veka.

Šakal postaje aktivan tek u sumrak, što znači da ima tipično noćnu životnu aktivnost. Tokom dana, obično je u zaklonu, u mirnom gustišu ili jazbini. Izrazito je teritorijalna vrsta i najčešće živi u manjim porodičnim grupama, koje se nazivaju čopori i imaju jasno izraženu hijerarhiju.

Jedinke šakala love pojedinačno ili u grupi, a odlikuju se izuzetno razvijenim čulima. Ovaj izuzetno vešt predator utiče u velikoj meri na brojnost ostalih vrsta divljači, kao što su na primer, srna i zec. Uspešno pronalazi i uništava lanad, zbog čega predstavlja opasnost po lovište i lovno gazdovanje. Takođe, efikasno pronalazi i lovi mlade zečeve, a grupno i organizovano, opkoljavanjem i odrasle jedinke.

Nenadmašan je i u „pljačkanju“ gnezda gotovo svih ptica koje se gnezde na zemlji. Posebno stradaju tek izleženi fazanski pilići i jaja, a česte žrtve su i fazanske koke koje leže na jajima. U vreme podivljavanja i unošenja fazančića u lovište, šakali ih intenzivno love, podučavajući ovim lakim plenom tek stasale mladunce.

Da li je šakal opasan po čoveka?

Učestalo se približava ljudskim naseljima, kada napada domaću stoku – manja i nečuvana stada ovaca i koza, kao i sva pernata živina koja mu je dostupna, ukoliko u njihovoj blizini nema pasa.

Zbog slabog poznavanja ove vrste i njenog specifičnog oglašavanja (tzv. “zavijanje”), kod lokalnog stanovništva postoji izvesna doza straha, iako šakal ne napada čoveka.

Značaj i uloga šakala u prirodi

Lovci širom naše zamlje opravdano ukazuju na potrebu da se redukuje njegova brojnost u lovištima, i to na podnošljiv nivo koji ne ugrožava opstanak šakala.

Pozitivna uloga šakala jeste da uklanja ostatke uginulih životinja, a daje i veliki doprinos kada je u pitanju redukcija mišolikih glodara, koji čine veći deo njegove ishrane. Što je takođe važno, uklanja bolesne i slabe jedinke gajene divljači, čime obavlja neku vrstu prirodne selekcije.

Projekat “MammalNet” i šakal

Učesnici projekta “MammalNet” u našoj zemlji su već poslali mnogo zapisa (fotografija) sa raznih lokacija. Na primer, zabeležen je pomoću foto-klopki (mobilnih kamera) u neposrednoj blizini obilaznice oko Beograda, na rubu naselja Železnik, dok su vrlo interesantni i zapisi o nastradalim šakalima na našim putevima od motornih vozila. Ovi zapisi jasno pokazuju da šakal ima veliku brojnost i rasprostranjenost u našoj zemlji.

Pozivamo sve građane (studente, ljubitelje prirode i lovce) da kroz naučni projekat “MammalNet” svoje zapise živih ili nastradalih šakala, pomoću aplikacije iMammalia u najkraćem roku dostave u jedinstvenu bazu podataka, i tako pomognu da bolje upoznamo ovu vrstu i preduzmemo odgovarajuće mere u gazdovanju i njenoj zaštiti.

Después de años detrás de las ardillas es un placer contaros que por fin sale el primero de los papers que hemos trabajado sobre ellas… Triplica su área de distribución en Málaga. Echa un ojo…

https://www.secem.es/galemys/

🆙App #iMammalia
Já há 748 registos de mamíferos em estado selvagem em Portugal, incluindo regiões autónomas.
🔝TOP 3
Raposa
Texugo
Fuinha

4

@EFSA_EU The European Wildlife Observatory #EOW is a @ENETWILD @EFSA_EU initiative. A network of “observation points” capable to monitor wildlife population at European level. Understanding human effects on the European wildlife communities.
https://eow.wildlifeobservatory.org

Load More...